Rana intervencija

Rane godine sadrže jedinstvenu mogućnost utjecaja na djetetov razvoj s dugoročnim učincima. U tome osjetljivu razdoblju, interakcija male djece s okolinom ključ su za zdravi ljudski razvoj. (Ljubešić, 2003)

Stručnjaci različitih profila raznolikim mjerama pružaju stručnu podršku kroz različite vidove društvene skrbi o djeci s posebnim potrebama.

Stoga je „cilj rane intervencije korištenje svih izvora pomoći i podrške koji omogućavaju razvijanje ili poboljšanje postojećih sposobnosti djeteta i njegove interakcije u socijalnoj okolini. Uključenje u program rane intervencije vrijedno je za svu neurorizičnu djecu kao i za djecu kod koje je uočeno odstupanje, a teškoće mogu otežano utjecati i usporiti djetetov razvoj. Rana intervencija usmjerena je ne samo na dijete, već i obitelj i širu okolinu. Može se provoditi u obiteljskoj sredini, u odgojno-obrazovnoj ustanovi ili bolnici kao i  u nekoj od kombinacija.“ (Guralnick, 2007, str. 142)

Programi rane intervencije kojima se u sve ranijoj životnoj dobi uključuju djeca s razvojnim poremećajima i omogućava primjerena edukacijsko-rehabilitacijska, psihološka  podrška kao i govorno- jezična terapija, novo su iskustvo za dijete kao i za obitelj.

Individualno savjetovanje roditelja i grupa podrške za roditelje pružaju nove spoznaje i povećavaju roditeljske kompetencije. Iskustva su to vrijedna svim uključenim korisnicima,  te umnogome mogu olakšati ionako težak i odgovoran, cjeloživotni izbor i posao – roditeljstvo.

Rezultati rane intervencije u djece s posebnim potrebama do tri godine života ukazuju na mogućnost usvajanja vještina i ponašanja tipičnih za redovnu populaciju, te omogućuju kvalitetno uključivanje djeteta u predškolske odgojno-obrazovne programe odnosno uključivanje u širu društvenu zajednicu.

Pri uključivanju djeteta u redoviti jaslički/vrtićki predškolski program važno je procijeniti sposobnosti, ali i posebnosti djeteta, i ustvrditi potrebe djeteta kako bi takav oblik uključivanja pomogao djetetu, a ne naškodio.

Organiziranjem sustava rane intervencije za dijete i obitelj, umanjuje se ovisnost djeteta i obitelji o socijalnim i mirovinskim pravima i ustanovama koja ih pružaju

Projekt ”Rana intervencija u djece s pervazivnim razvojnim poremećajem putem sustava mobilne službe u lokalnoj zajednici” 2008./2009.

Program «Rana intervencija u djece s poremećajem iz autističnog spektra putem sustava mobilne službe u lokalnoj zajednici» 2011./2014., 2014./2017., 2017./2020. i 2020./2023. financira Ministarstvo za demografiju, socijalnu politiku i mlade (MDOSPM).

Program obuhvaća pružanje usluga usmjerenih prema djeci sa sumnjom i/ili potvrđenom dijagnozom poremećaja iz autističnog spektra, specifičnog miješanog razvojnog poremećaja i teškoćama komunikacije u spektru F80 – F89  tj. Poremećaji psihološkog razvoja (ICD, MKB 10, DSM V).

Usluge su usmjerene prema obitelji i djeci do navršene četvrte/sedme godine djeteta u tekućoj pedagoškoj godini, s područja Grada Rijeke i Primorsko-goranske (PGŽ), Istarske i Ličko-senjske županije.

Navedeno odstupanje u djeteta uočeno od  roditelja, pedijatra i dr. (medicinskog osoblja), a po pozivu usmjerenom prema Udruzi i voditelju programa rane intervencije kao i iskazanoj potrebi roditelja, obitelj i dijete mogu se uključiti u programske aktivnosti po listi utvrđenih

  • Djeca sa mjestom stanovanja u Gradu Rijeci, ispod 4. godine života sa datumom početka programa 01. rujna 2013. sa ili bez dg., a koja nisu uključena u Dječji vrtić Rijeka,
  • Djeca iznad 4. god života sa ili bez dg. s mjestom stanovanja van područja PGŽ i Grada Rijeke, a koja nisu uključena u prikladan predškolski program

Sadržaj programa kreira se kroz područja razvoj kognitivnih vještina, razvoj percepcije, razvoj motorike, razvoj komunikacije, socijalni i emocionalni razvoj, razvoj svakodnevnih vještina.

Zadaće odnosno prioriteti kroz navedena područja programa su razvijanje odnosno poučavanje:

  1. Funkcionalna spontana komunikacija
  2. Podučavanje u različitim kontekstima
  3. Podučavanje igre
  4. Podučavanje koje uključuje generalizaciju
  5. Pozitivni pristupi nepoželjnim ponašanjima
  6. Funkcionalne akademske vještine, kada je to primjereno (Bujas, Škrinjar, str. 252)

Metode i uvjeti za razvoj i učenje organiziraju se temeljem  izrađenog Osobnog kurikuluma (OK) i prilagođeni su prvenstveno, u djetetovoj prirodnoj sredini – u obitelji, poštujući njegove senzorne karakteristike i specifičnosti (moguće osjetljivosti na svjetlost, zvuk, miris) koje mogu utjecati na dijete.

Stručni tim sastavljen od sveuč. spec. rane intervencije u edukacijskoj rehabilitaciji, psihologinje i logopetkinje temeljem:

  1. skreeninga (M- CHAT ) – vrši inicijalnu procjenu djetetovih znanja, sposobnosti i vještina
  2. dijagnostičkih materijala (ADOS 2, Nepsy, Vineland, WISC IV, Reynell) za koje su djelatnice prošle edukacije i posjeduju certifikat utvrđuju se potrebe djeteta. Procjenjuju se obiteljski resursi, potrebe obitelji i djeteta i izrađuje OK  za dijete.

Programski sadržaji:

Programski sadržaji usmjereni prema djeci i obitelji:

  • individualni habilitacijski, psihološki i logopedski postupci za djecu do 4 – te god. starosti
  • uvježbavanje socijalno prihvatljivih oblika ponašanja
  • mini grupa edukacijske podrške za obitelj i djecu kroz igru – razvijanje prirodnog dijaloga (usvajanja pravila igre, komunikacije sa vršnjacima) kao priprema za tranziciju u predškolski program
  • likovne radionice za braću i sestre malih korisnik
  • glazboterapijski postupci za korisnike
  • postupci senzorno – integracijske pedagogije
  • informiranje, savjetovanje obitelji o specifičnostima jezično-govornog razvoja (korištenje alternativne komunikacije,
  • znakovnog jezika, metoda globalnog čitanja
  • informiranje i savjetovanje roditelja o primjeni postupaka senzorno- integracijske pedagogije, važnosti društvenih priča
  • savjetovanje roditelja o pristupu i odgoju kroz svakodnevne životne aktivnosti u obitelji i njihovu razumijevanju kroz funkcionalnu analizu ponašanja
  • grupa psihološke podrške za roditelje
  • sustavna i stručna pomoć koja će ohrabriti i pomoći pri rješavanju poteškoća na koje roditelji nailaze (prava iz sustava socijalne, zdravstvene i odgojno – obrazovne skrbi)
  • pomoć u organiziranju – uključivanju djece s poremećajem iz autističnog spektra u primjeren oblik predškolskog odgoja i naobrazbe
  • savjetovanje roditelja djece tipičnog razvoja koji žele dobiti odgovor na neko pitanje i tako riješiti nedoumice vezan uz djetetov odgoj i/ili razvoj
  • savjetovanje socijalne radnice o pravima za dijete i obitelj, a  koja proističu iz sustava mirovinske i socijalne zaštite

Programski sadržaji i usluge namijenjene stručnim timovima i djelatnicima predškolskih ustanova u koje se uključuju djeca sa sumnjom i/ili dg. poremećaja iz spektra autizma (PSA):

-informiranje djelatnika predškolskih ustanova o posebnostima djece s PSA

-opservacija i izrada OK za djecu s PSA i obitelji

-informiranje i savjetovanje roditelja o posebnostima djece s PSA i upućivanje u prava koja proističu iz sustava socijalne i mirovinske skrbi

-praćenje – realizacije OK programa i savjetodavna podrška djelatnicima predškolskih ustanova u koje su uključena djeca s PSA.

 

Životopisi stručnih suradnika:

  1. Ivanka Pejić, voditeljica programa i stručna suradnica
  2. Ana Brusač, stručna suradnica
  3. Dijana Toljanić, stručna suradnica, mag. soc. Paed.
  4. Dubravka Anka Veršić, stručna suradnica, psiholog
  5. Gordana Glušac, stručna suradnica, socijalna radnica
  6. Ivana Žeravica, stručna suradnica, mag. logoped
  7. Lidija Nekić, stručna suradnica, prof. rehab.
  8. Marko Brusač, stručni suradnik, kineziolog
  9. Martina Gregorina Tomac, stručna suradnica, logoped
  10. Nina Blečić, stručna suradnica, educ. rehab.
  11. Petra Brusić, stručna suradnica, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe
  12. Sanja Barić, stručna suradnica, mag. educ. rehab.
  13. Svijetlana Malnar, stručna suradnica, mag. def.
  14. Tajana Putrih Tovilović – stručna suradnica, prof. likovne kulture
UDRUGA ZA SKRB AUTISTIČNIH OSOBA RIJEKA | Sva prava pridržana.

Proudly powered by ClueGo