Gradsko vijeće Grada Rijeke 24. rujna 2026. podržalo je Zaključak o uspostavi modela korištenja poslovnih prostora Grada Rijeke bez plaćanja zakupnine za licencirane pružatelje socijalnih usluga.

Nakon više od deset godina obraćanja, upozoravanja i zagovaranja pravednijeg položaja neprofitnih pružatelja socijalnih usluga, ova odluka za nas predstavlja istinsku prekretnicu.

Ponosni smo što smo, zajedno s Udrugom DIP i svim ljudima koji su razumjeli važnost ove inicijative, uspjeli potaknuti izabrane predstavnike građana na donošenje odluke koju smatramo moralno, društveno i zakonski opravdanom.

Od srca zahvaljujemo:

• vijećnicama i vijećnicima koji su podržali Zaključak i prepoznali da ovo nije povlastica za pojedine udruge, nego ulaganje u dostupnost socijalnih usluga i prava građana;
• političkoj platformi Možemo! koja je prijedlog pripremila i uputila na glasanje;
• predsjedniku Gradskog vijeća koji je prijedlog uvrstio na dnevni red;
• Hani, koja je razumjela problem, podržala našu inicijativu i pomogla da ovo pitanje napokon dođe pred Gradsko vijeće;
• Pravobranitelju za osobe s invaliditetom i njegovu Uredu, koji su jasno podržali inicijativu i vijećnicima poslali važnu poruku o pravima osoba s invaliditetom i dostupnosti socijalnih usluga;
• svim organizacijama, korisnicima, članovima obitelji, stručnjacima i građanima koji su nam se javili, podržali i podijelili apel te solidarno stali uz ovu inicijativu.

Hvala i svima koji su tijekom svih ovih godina slušali, razumjeli i vjerovali da se nepravedan položaj neprofitnih pružatelja socijalnih usluga može i mora promijeniti.

Sada slijedi najvažniji korak – izrada konkretnog modela

Pozivamo Grad Rijeku da, u skladu s prihvaćenim Zaključkom, u izradu novog modela pravodobno i aktivno uključi neprofitne licencirane pružatelje socijalnih usluga, osobe s invaliditetom, korisnike socijalnih usluga, članove njihovih obitelji i druge relevantne dionike.

Pružatelji najbolje poznaju uvjete u kojima se usluge svakodnevno provode, prepreke s kojima se susreću i posljedice koje neprimjereni, nepristupačni ili financijski neodrživi prostori imaju za korisnike i kontinuitet podrške.

Zato želimo sudjelovati u izradi jasnog, transparentnog, pravednog i pravno održivog modela, s jednakim i provjerljivim kriterijima.

Ovakav odnos prema neprofitnim pružateljima socijalnih usluga važan je za budućnost cijeloga grada. On znači da se socijalne usluge više ne promatraju kao obična tržišna djelatnost, nego kao dio lokalne socijalne infrastrukture i djelatnost od nedvojbenog javnog interesa.

Sredstva koja se više ne bi vraćala Gradu kroz zakupninu moći će se ulagati u stručne radnike, uključivanje novih korisnika, prilagodbu prostora, razvoj usluga u zajednici te očuvanje njihove kvalitete i kontinuiteta.

To je ulaganje u prevenciju institucionalizacije, podršku obiteljima, ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom i mogućnost da građani potrebne socijalne usluge dobiju u svojoj zajednici.

Ovo nije kraj našeg zagovaranja. Ovo je početak odgovornijeg, pravednijeg i partnerskog odnosa Grada prema neprofitnim pružateljima socijalnih usluga i građanima kojima su te usluge potrebne.

Hvala svima koji su pomogli da napravimo ovaj veliki korak. Zajedno nastavljamo dalje!

Što su ključne poruke našeg apela i prihvaćenog Zaključka?

Ne tražimo samo oslobađanje od plaćanja zakupnine. Tražimo promjenu cjelokupnog odnosa prema prostorima u kojima se pružaju socijalne usluge.

Potrebno je:

• izraditi preglednu i javno dostupnu evidenciju odnosno registar gradskih prostora koji su namijenjeni ili se mogu namijeniti pružanju socijalnih usluga;
• postojeće neprofitne licencirane pružatelje osloboditi plaćanja zakupnine za gradske prostore u kojima stvarno i kontinuirano pružaju socijalne usluge;
• iz gradskih akata ukloniti model prema kojem se za isti prostor, u istom javnom natječaju i licitaciji, međusobno natječu neprofitni licencirani pružatelji socijalnih usluga i komercijalne pravne ili fizičke osobe; bez obzira na razliku u cijeni:
• prostore namijenjene socijalnim uslugama unaprijed izdvojiti iz općih komercijalnih licitacija te za njih uspostaviti poseban, transparentan postupak namijenjen neprofitnim licenciranim pružateljima; ne čekati da za pojedini prostor nema interesa komercijalnih pravnih i fizičkih osoba, pa čekati dugotrajnu proceduru novih “licitacija”, osobe s invaliditetom, djeca s teškoćama u razvoju i članovi njihovih obitelji  trebaju socijalnu uslugu odmah;
• pri dodjeli takvih prostora odlučivati prema potrebama građana, dostupnosti i kontinuitetu usluga, broju korisnika, pristupačnosti prostora, kvaliteti rada i javnom interesu, a ne prema tome tko može ponuditi najvišu zakupninu;
• omogućiti neposredno ugovaranje i nastavak korištenja prostora postojećim pružateljima kada su za to ispunjeni zakonski uvjeti, uz jasne kriterije, obrazloženu odluku i redovitu provjeru namjenskog korištenja prostora;
• prije svake dodjele provjeriti može li se u prostoru zadovoljiti prostorna, tehnička, sigurnosna i druga mjerila propisana Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga;
• ne nuditi niti dodjeljivati za pružanje socijalnih usluga prostore koji su dotrajali, nepristupačni ili takvi da u njima nije moguće ispuniti propisana mjerila;
• pri dodjeli prizemnih i potpuno pristupačnih prostora prednost dati pružateljima koji socijalne usluge pružaju osobama s invaliditetom, osobama smanjene pokretljivosti i djeci s teškoćama u razvoju;
• omogućiti dugoročno i stabilno korištenje prostora kako bi pružatelji mogli ulagati u njihovu prilagodbu, sigurnost, opremu i kvalitetu usluge;
• osigurati da prostori za socijalne usluge budu fizički pristupačni korisnicima i financijski priuštivi neprofitnim pružateljima.

Cilj nije netransparentna dodjela prostora niti pogodovanje pojedinoj organizaciji. Cilj je poseban, zakonit i javno provjerljiv model u kojem se neprofitni licencirani pružatelji međusobno vrednuju prema doprinosu građanima i kvaliteti socijalnih usluga, umjesto da se s komercijalnim djelatnostima nadmeću u visini zakupnine.

Prostor u kojem se pruža socijalna usluga nije običan poslovni prostor. On je dio lokalne socijalne infrastrukture i osnovni preduvjet dostupne, sigurne i kvalitetne podrške u zajednici.